Što, kako i za koliko – u Londonu!

144 kune. Toliko je koštala povratna karta iz Zagreba. Kuna više nema, ali i 20ak eura zvuči odlično kada su u pitanju aviokarte. Upravo toliko sekundi trebalo je da odlučimo kupiti i krenuti s organizacijom trodnevnog puta u London!

KARTE

Ovo je zapravo najmanji trošak koji smo imali. Povratna karta po osobi Zagreb – London došla nas je 19,90e. Riječ je o osnovnoj cijeni u koju je uključen samo ruksak (40x20x25) što nam je inače dovoljno za tri dana, ali s obzirom da smo išli u zimskom razdoblju i da volimo kupovati na destinaciji, doplatili smo jedan kabinski kofer.

Ukupno za troje, Ryanair: 100e. Opet dobro.

Auto smo ovaj put pustili na parkingu SKY PARK. Treba doslovno 4-5 minuta da vas prevezu od parkinga do aerodroma. Još prijedloga za parking možete pronaći OVDJE. 

STANSTED – LONDON

London je grad. Gradina. Gradurina. Gradčina. Ima šest aerodroma, a ako letite niskobudžetnim kompanijama, najvjerojatnije je da ćete sletjeti na Stansted koji je od centra Londona udaljen oko 65km.

Imate nekoliko opcija za doći do grada, a mi smo odabrali autobus National Express. Cijena povratne karte za nas troje sve skupa bila je 49 funti. Autobus vozi sat i pol vremena, udoban je, ima WI FI i priključak za punjenje mobitela ako zatreba.

Karte je najbolje kupiti online, pritom morate odabrati vrijeme polaska – optimalno je staviti oko 45 minuta do sat vremena nakon slijetanja. Na stranici piše da je ok ako dođete na bus +/- 3 sata od navedenog vremena. 

Imate i opciju vlaka. Stansted Express je brz. Do Londona će vas prevesti za samo 30 minuta. Karte su nešto skuplje nego za bus i zato smo se odlučili za sporiju opciju. Na tri osobe se fino osjeti… Provjerite na stranicama za štrajkove i prekide vožnji – trenutno se jedan dio mora proći busom, pa onda vlak…

SMJEŠTAJ

Nakon početnog ushićenja jer ste kupili karte za jeftine pare (a karte se prvo kupe pa se onda razmišlja 😀), slijedi lagani kaos u glavi proizveden cijenama smještaja. No, bez brige, sve se isplati, London je sjajan, novci su precijenjeni. 😀

Smještaj krenite tražiti čim prije. Kako vam se datum putovanja približava, tako se cijene dodatno zaigraju. Dobro pretražite različite tražilice, usporedite cijene s onima na stranicama hotela i nadajte se da ćete ubosti nešto kao i mi.

Odsjeli smo u hotelu Nayland udaljenom par minuta od stanice Paddington. Kvart je odličan, hotel osrednji. Sobe su male, nije neko ludo uređenje, ali bilo je čisto i na super lokaciji. Vratili bi se tamo opet. Doručak je doduše svaki dan isti i nije neki izbor (tost kruh, šunka, sir, tvrdo kuhana jaja, marmelade i žitarice), ali važno je da smo siti odlazili u razgledavanje.

Četiri noćenja u trokrevetnoj sobi s doručkom platili smo 443e, a rezervirali smo preko LOCK TRIPA. Cijena je bila jeftinija za oko 200e u odnosu na Booking i stranicu hotela.

Za dodatan popust prilikom registracije na LOCK TRIP unesite kod: GV2P1

Povoljnije, a solidne hotele imate u grupacijama poput Premierre Inn. Ovo je posebno isplativo ako ste s dvoje djece jer djecu ne naplaćuju.

Što se udaljenosti od centra tiče, Notting Hill i Paddington su odlične lokacije. Ali gdje god da se smjestite, samo gledajte da ste blizu stanice podzemne željeznice i da je dobra povezanost.

 

JAVNI PRIJEVOZ

Ovaj je dio u Londonu odlično organiziran. Tube vas vodi gdje god želite, tu su i vlakovi i autobusi, a sve smo plaćali beskontaktnim karticama.

Oyster karticu nismo izrađivali jer je cijena vožnje jednaka bez obzira koristimo li nju ili naše kartice, a ovako smo uštedjeli 7 funti koliko košta izrada Oystera. Nekada se taj iznos vraćao, sada više ne. Ta krava je krepala. Oyster karticu možete kupiti na stanicama.

Ako koristite beskontaktne kartice, svatko mora imati svoju. Provjerite i s bankom ima li nekih dodatnih naknada. Mi smo plaćali isključivo Revolutom i tu nema dodatnih troškova.

Jednako kao i kod Oystera, nakon otprilike tri vožnje u danu, dolazite do iznosa dnevne karte i tu naplata staje bez obzira koliko se dalje vozili.

A što je s djecom? Drago mi je da pitate! Djeca mlađa od 11 godina voze se besplatno. Oni od 11 do 15 trebaju kartu. Tu imate dvije opcije – ili im kupiti Oyster pa će vam prilikom kupovine podesiti jeftiniju, dječju tarifu ili i za njih koristiti beskontaktne kartice. U tom slučaju plaćaju punu cijenu vožnje, ali ne plaćate onih 7 funti za izradu Oysterice. To vam se isplati samo ako ste u Londonu kratko, poput nas. Kada idete na tjedan dana, kupite im Oyster. Tako nam je objasnio ljubazni čovjek kada smo htjeli nabaviti Oyster za naše jedanaestogodišnjakinje.

 

Mlađa djeca prolaze s odraslom osobom na prolazu za obitelji i invalide.

Po osobi (odrasli) smo potrošili 37,72e na prijevoz u 3 i pol dana.

VAŽNO!

Karticu morate kliknuti po ULASKU i IZLASKU sa stanice ako se vozite podzemnom, a ako idete busom, onda samo na ULASKU. Čak i tamo gdje je rampa dignuta, na manjim stanicama, ne zaboravite kliknuti jer će vam automatski zaračunati dnevnu kartu.

Za snalaženje, Google maps radi savršeno, a možete si skinuti i Citymapper.

Ako još niste, napravite REVOLUT. Odlična kartica na putovanjima. A i inače.

Što se novaca tiče – nismo ga vidjeli. Grad je potpuno cashless. Na nekim mjestima čak ne prihvaćaju gotovinu.

ŠTO SMO VIDJELI U TRI DANA?

Malo je to dana za grad ovakvog kalibra. Zato ćemo ga obilaziti u ratama. 😀

U nedjeljno jutro krenuli smo od hotela kroz Hyde park. Smrznuto sunčano jutro. Trkači. Šetači. Psi. Labudovi. Konji. I najslađe od svih – vjeverice. Živi London uz svoj park…

Svratili smo do Harrodsa koji se trenutno šareni ogrnut točkama.

U blizini je poznata Peggy Porschen slastičarna. Ovdje smo se poslikali, kolače smo samo gledali kroz staklo. Laganih 8+ funti je bilo malo previše za jedan mali muffin, koliko god lijepo izgledao. Navodno, nisu neko veselje što se okusa tiče.

Šetnja nas je dalje odvela do Buckinghamske palače. Ni ne znajući, naletjeli smo na izmjenu straže. Ovo se  ne događa svaki dan, ako želite prisustvovati provjerite raspored OVDJE.

Te se nedjelje slavila i Kineska nova godina. A najveće slavlje izvan Azije, događa se upravo u Londonu. Imali smo priliku osjetiti šušur… Središnji dio proslave bio je na Trafalgaru, a parada je išla po cijelom Chinatownu. Gomile ljudi, redovi za restorane, zmajevi, boje i luda energija.

Sretna vam godina Zeca!

Obavezno stanite i do Covent Gardena i nezaobilaznog Camden Towna.

Camden je mjesto za mene. Cirkus. Evo, imam i suvenir od tamo. Malu crnu torbicu na točke.

Potrefila nas je još jedna ljepota u ta tri londonska dana. Na Canary Wharfu do 28.1. održava se festival svjetlosti Winter lights, s preko 20 svjetlosnih instalacija i najljepšom od svih – plutajućom Zemljicom.

Posjetili smo i Notting Hill. Kuće kao šareni bomboni. Da sam kuća. Stajala bih tamo.

Ovdje se nalazi i knjižara koja je poslužila kao inspiracija za film Notting Hill.

Krenuli smo dalje uz Portobello road, taman se slagala tržnica… a krajnji cilj je bila jedna klupica. Lil Peep Memorial Bench. Ne pitajte, ne znam. Dvije mlade dame su se htjele slikati tamo. Prestara sam bit će. 😀

Spustili smo se zatim do Westminsterske palače, pogledali Westminster Abbey, Big Bena, London Eye… sve je u blizini jedno drugome…

Odlična stvar kod Londona je što imate na raspolaganju puno besplatnih stvari. Od muzeja, preko otvorenih tržnica do mjesta s nevjerojatnim pogledima. Listu besplatnih atrakcija popisali su PUTOHOLIČARI i stvarno nema čega nema. London je skup grad i ovo je dobro za znati.

Većinu nismo stigli proći, ali preporuka definitivno ide za Sky Garden. Potrebno je rezervirati besplatnu ulaznicu na njihovoj stranici. Karte se puštaju ponedjeljkom, a moguće je rezervirati do tri tjedna unaprijed. Ovo jako brzo nestane pa vodite računa o tome da bukirate čim prije.

ATRAKCIJE KOJE SE PLAĆAJU

Sea Life će voljeti svi mlađi klinci, ali i naša ekipa sastavljena od jednog sedmogodišnjeg momka i dvije jedanaestogodišnje dame bila je zadovoljna.

Meni su kao i uvijek najdraže Nemo ribice i njihova prijateljica Dora.

U Sea lifeu smo proveli oko 45 minuta. Dobro je došlo da se malo ugrijemo…

London Dungeons je bio odabir naših cura. Oduševljene su! A moram priznati da je i nama odraslima bilo zabavno i zanimljivo. Ovdje na neobičan način doznajete puno o londonskoj povijesti. Cijelo iskustvo traje sat i pol vremena, kroz priču vas vode glumci i poželjno je da djeca razumiju barem nešto engleskog. Povremeno ste u potpunom mraku, zvukovi znaju biti glasni i možete očekivati da se prepadnete više puta. 😀 U obilazak su uključene i dvije vožnje, jedna brodićem, a druga adrenalinska. Uglavnom, ovdje smo se baš onako fino obiteljski zabavili!

 

London Eye nismo htjeli propustiti. Uvijek volimo dobre poglede na grad, a ovaj je zaista dobar. Istina, ima London i sasvim besplatnih visina s kojih mu se možete diviti, ali London Eye je posebno iskustvo.

Sve traje 30 minuta, vožnja je spora, gondole su prostrane i što je najvažnije, ne lelujaju. 😀 Čak i ako se bojite visine, ovdje ne bi trebali biti u problemu.

Prednost dolaska u zimskom razdoblju, nakon Nove godine je u manjku gužve. Nema čekanja u redovima i stvarno si možete dati oduška u fotografiranju do besvijesti.

Sve ove tri atrakcije dio su iste grupacije što znači da možete proći jeftinije ako ih kombinirate uz Big Citty Saver pass. 

Evo primjera za navedene tri atrakcije, za odraslu osobu:

London eye: 32,50 funti

London Dungeon: 29 funti

Sea Life: 32 funte

Sve zajedno: 93,50 funte. Ukoliko se kupi uz Big Citty Saver, sve tri atrakcije platit ćete 60 funti što je poprilična ušteda.

Naravno, možete kombinirati atrakcije kako želite. Osim ovih koje smo posjetili, u istoj grupaciji su i Shrek Adventure, Madame Tussauds i Big Bus Tour.

Plaćat ćete i ulaz u primjerice Tower of London, Tower bridge… to ništa nismo stigli… samo smo obišli izvana.

WEST END

Eh, živote. Da mi je biti u ovakvom gradu… Obožavam kazalište, pogotovo musicle, a West End ima sve. Gledali smo Moulin Rouge i Dirty Dancing. (Da, u tri dana Londona, dva puta sam išla u kazalište 😀). Ovo su stvari koje vrijede svake funte… Što se usporedbe ovih predstava tiče, mogu reći da mi je time of my life pružio Moulin Rouge. Fantastičan…

Karte smo kupili online na službenim stranicama. Za Mulin Rouge smo platili 42 funte, po sredini balkona gore. Najjeftinije su oko 30 funti. Ok se vidi.
Ako ne ciljate neku određenu predstavu, možete kupiti karte po dobrim cijenama na dobrim mjestima na kiosku na Leicester Squareu – za predstave tog dana, pa što je ostalo, od toga birate.

KAKO UŠTEDJETI NA HRANI?

London je meka za gurmane. Valjda sve svjetske kuhinje možete probati ovdje, ali ćete i fino platiti. Ovo zaista nije jeftin grad. Ako ste na budžetu i tražite nešto cijenom prihvatljivije, imate lanac pubova Wetherspoon. Daleko od toga da je riječ o vrhunskoj gastronomiji, ali je ok. Ovih restorana imate svuda po Londonu, skinete aplikaciju i kada sjednete, naručujete preko nje.

 

INTERNET 

Jednako kao i kada su bili dio EU. Provjerite samo sa svojim teleoperaterom uvjete. Konkretno Telemach u roamingu daje besplatne pozive i poruke, a Internet je ograničen na 8MB, 14MB… ovisno o paketu koji imate. Nama sasvim dovoljno. 

UKUPNI TROŠAK? 

Za nas troje, sve skupa s letovima, smještajem, hranom, prijevozima, suvenirima… oko 1000 e. Nismo nešto pretjerano štedjeli, ali nismo se ni razbacivali. Možda sam mogla bez kožne torbice, ali pogledajte je… kako bez nje.

Je li vrijedio? Itekako. London je grad koji se mora doživjeti. Ne samo jednom. Živ je. Glasan. Snažan. Alternativan. Pleše u brzom ritmu. Karakteran. Ali i kraljevski fin. Ljudi su mu otvoreni, pristupačni. A od boja – nosi sve! Jedva mu se čekamo vratiti!

Ako smo vam pomogli u organizaciji puta… ili smo vas uspjeli inspirirati, KUPITE NAM VINO da nazdravimo! 😀

*Post sadrži affiliate linkove.